ATOMSKI LASER
NOVI ATOMI
NANOTEHNOLOGIJA
KVANTNI FLUID
PLAVI LASER
TAMNA TVAR
SPORA SVJETLOST
NEUNIŠTIVI FOTONI
NEPOSTOJEĆE VRIJEME
FIZIKA U 1999.
VIRTUALAN SVIJET
STUDIRATI FIZIKU?
IGRA FIZIKE
SUPEROSJETLJIVOST
KVANTNE IGRE
FIZIKA U 2000.
URAN
FIZIKA U 2001.
NAJAVA WYP2005
FIZIKA U 2003.
SVIJET PLAZME




STARI PRILOZI - 1998.-2006.

Pregled događanja u fizici 2003. godine

Na više web siteova nudi se pregled događaja u fizici i znanosti. Neki traže najznačajniji događaj, neki samo nude izbor po područjima, dok neki preporučaju na što treba obratiti pozornost u ovoj godini.


pripremio: S. Milošević, IF Zagreb, siječanj 2004.


Ususret 2005. godini - Svjetskoj godini fizike

2005. godina trebala bi biti Svjetska godina fizike. Tu inicijativu Europskog fizikalnog društva (EPS), kojoj se pridružila Međunarodna unija za temeljnu i primijenjenu fiziku (IUPAP) nedavno je podržao i UNESCO. U očekivanju rezolucije UN-a u čitavom svijetu započinju se pripreme za njeno obilježavanje.


pripremio: S. Milošević, IF Zagreb, 26. listopada 2003.


Pregled događanja u fizici 2001. godine

Na više web siteova nudi se pregled događaja u fizici i znanosti. Neki traže najznačajniji događaj, neki samo nude izbor po područjima. Što je stvarno "hot" možda se može zaključiti tek pregledom top lista proteklih pet godina. Zasad evo samo pregled linkova.
Mala ikonica predstavlja sliku nebule Mz3, udaljene oko 3000 svjetlosnih godina snimljene pomoću Hubble teleskopa izvor.


pripremio: S. Milošević, IF Zagreb, 1. siječnja 2002.



CRTICA O URANU

Uran je radioaktivni teški metal od velikog značaja za današnju civilizaciju. Osim u vezi s nuklearnim gorivom, u formi "osiromašenog urana" uvukao se u svakodnevni zivot. Zato je dobro naučiti o njemu nešto više. Gdje ga sve ima? Koja su mu svojstva i utjecaj na čovjeka? Kako se mjeri njegova prisutnost? Tko to kod nas radi? Potražite u ovom prilogu.


pripremila: Jasminka Senčar, IMI Zagreb, veljača 2001.

 

PREGLED DOGAÐANJA U FIZICI 2000. GODINE

Vrijeme je inventura i pisanja godišnjih izvještaja, izbora najboljih i stvaranja top lista. Vrijeme je i za neka pitanja. Što se događalo u fizici u protekloj godini? Može li se dobiti kakav uvid u to kamo ide fizika, na temelju informacija s interneta? Ili još jaèe pitanje: što je fizika danas? Ovo je kratak pokušaj pregleda vijesti u jednoj bogatoj godini, koji možda može pomoći u stvaranju osjećaja na putu traženja odgovora. Nadam se, također, da nekima može pomoći u traženju građe za maturalne radove, ili pak nekome tko želi u vidu popularnih članka ili predavanja razraditi neku od tema.


pripremio: S. Milošević, IF Zagreb, 14. siječnja 2001.

 

Kvantna elektrodinamika u optičkom rezonatoru
Kvantna elektrodinamika u optičkom rezonatoru jedan je od važnih ogranaka moderne atomske, molekularne i optičke fizike u kojem se proučava međudjelovanje svjetlosti i tvari. Posljednjih godinu dana obilježilo je nekoliko izuzetnih eksperimenata u tom području, namečući potrebu za pojašnjenjem nekih osnovnih pojmova kao što je npr. spontana emisija, pojam koji je nepotpuno opisan u školskim udžbenicima.


pripremio: Slobodan Milošević, IF Zagreb, 5. srpnja 2000.

Superosjetljivi detektori na bazi optičkih rezonatora
Znanstvenici s NIST-a izradili su superosjetljivi detektor za koji se očekuje da će moći prepoznati pojedinačnu molekulu (npr. nekog eksploziva), bakteriju ili virus i do 100 puta većom osjetljivošću od dosad poznatih detektora. Metoda se temelji na postavljanju uzorka na ultraglatku površinu silicijske kocke koja ispunjena laserskim svjetlom predstavlja optički rezonator (OR). U biocavity laseru, razvijenom u Sandia laboratoriju, uzorak (npr. kancerogeno tkivo) ubacuje se pak u optički rezonator samog poluvodičkog lasera. U oba slučaja uzorci znatno utječu na svjetlosnu propusnost OR-a, što omogućava izuzetnu osjetljivost uređaja.


pripremio: Slobodan Milošević, IF Zagreb, 25. lipnja 2000.

 

Fizika na pozornici
Tri su vodeće europske znanstvene institucije (CERN, ESA i ESO) započele opsežan program popularizacije fizike "Physics on Stage" (PoS) u sklopu Europskog tjedna znanosti i tehnologije 2000., koji će se održati u mjesecu studenom u sjedištu CERN-a. Pored toga Njemaèko fizikalno društvo (DPG) uz potporu svog ministarstva proglasilo je godinu 2000. godinom fizike.


pripremio: Slobodan Milošević, IF Zagreb, 4. lipnja 2000.

 

Da li studirati fiziku?
Ako ste u četvrtom razredu srednje škole, u ovo doba godine konačno treba odlučiti da li ići raditi ili nastaviti studirati i što u tom slučaju odabrati. Da li studirati fiziku? Ako vam je već takvo pitanje palo na pamet, moj odgovor svakako je DA! No za one koji dvoje, ali i za one koji su već odlučili, a pitaju se još uvijek, zašto, ima li to smisla, što bi mogli raditi jednog dana kad završe studij evo nekoliko linkova i prijedloga za čitanje kroz dugo ljeto koje dolazi.


pripremio: Slobodan Milošević, IF Zagreb, 5. svibnja 2000.

 

Vrijeme je za realistiènost
Ken Kutaragi, predsjednik kompanije Sony Computer Entertainment ovim riječima je najavio PlayStation2 "Mi želimo ponuditi zadovoljstvo izvan svake ljudske imaginacije!" Èime je to PlaySation izazvao histeriju miliona kupaca širom svijeta i zašto se ova vijest našla i na našim stranicama?


pripremio: Petar Pervan, IF Zagreb, 10. travnja 2000.

 

Top lista dogaðaja u fizici u 1999. godini.
Kraj jedne godine i početak nove vrijeme je kad se rade razni pregledi i izbori. Pročitajte koji su deset najznačajnijih događaja 1999. godine u fizici prema Physics News Update.


pripremio: Slobodan Milošević, IF Zagreb, 4. siječnja 2000.

 

Je li vrijeme samo iluzija?
Pojam vremena svakako je nešto što ne zaokuplja samo fizičare, a da se o njemu razmišlja već u srednjoj školi svjedoče pitanja i diskusija na e-školi u rubrici Fizika Svemira "Zašto postoji dimenzija vremena?"). Fizičar Julian Barbour tvrdi: "Vrijeme je samo iluzija"!!


pripremio: Slobodan Milošević, IF Zagreb, studeni 1999.

 

Opažanje pojedinačnih fotona bez uništenja
Teorija kvantne fizike, pored izuzetne uspješnosti u opisu atomskog i subatomskog svijeta, rezultirala je i nizom konceptualnih problema (dvojna valno-čestična priroda tvari, problem lokalnosti nelokalnosti, problem mjerenja) oko kojih se već sedamdesetak godina vode bogate fizikalne i filozofske rasprave. Tijekom godina stvarani su mnogi "zamišljeni" eksperimenti u nastojanju razjašnjavanja tih problema. Danas, upotrebom lasera, hladnih atoma i atomskih stupica, neki od zamišljenih eksperimenta postaju dostupni u stvarnosti i predstavljaju temelj razvoja novih područja fizike.


pripremio: Slobodan Milošević, IF Zagreb, listopad 1999.

 

Spora svjetlost
Zadnjih je mjeseci toliko značajnih događaja u fizici da se teško odlučiti kojega treba posebno istaći. No objava grupe danske fizičarke, Lene Vestergaard Hau, s Rowland Instituta za znanost u Cambridgeu, Massachusetts, USA, o usporavanju svjetlosti pri prolasku kroz ultrahladnu atomsku paru, na brzinu od svega 17 m/s, svakako odskače od svega ostalog po svojoj bizarnosti i dalekosežnosti (Nature 18, Feb. 1999, p. 594).


pripremio: Slobodan Milošević, IF Zagreb, ožujak 1999.

 

Tamna tvar
Jedna BBC-jeva televizijska serija čije emitiranje je ovih dana započelo na HRT-u (Svemir Stephena Hawkinga), nekoliko zapaženih popularnih članaka (New Scientist i Scientific American), i posjet dvojice kolega s IRB-a, tragača za egzotičnim česticama - aksionima (za što im trebaju koherentni fotoni), našem laserskom laboratoriju na IFS-u, povod su za ovaj napis. Tamna tvar povezuje sva tri navedena događaja.


pripremio: Slobodan Milošević, IF Zagreb, siječanj 1999.

 

Plavi laser
Shuji Nakamuri, iz Nichia Chemical Company, Japan, pošlo je za rukom ono čemu su težile stotine znastvenika i deseci najmoćnijih kompanija širom svijeta - proizveo je lasersku diodu koja emitira plavu svjetlost! Da se radi o događaju koji će utjecati na mnoge aspekte našeg života već u skoroj budućnosti - pročitajte u ovom članku.


pripremio: Slobodan Milošević, IF Zagreb, listopad 1998.

 

Nobelova nagrada za 1998. godinu
Kraljevska Švedska Akademija Znanosti dodijelila je zajedničku Nobelovu nagradu za fiziku za 1998. godinu profesoru Robertu B. Laughlinu sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji, SAD, profesoru Horstu L. Störmeru sa Sveučilišta Columbia u New Yorku i Bell Laboratories, New Jersey, SAD, te profesoru Danielu C. Tsuiju sa Sveučilišta Princeton u Princetonu, New Jersey, SAD.


pripremio: Berislav Horvatić, IF Zagreb, prosinac 1998.

 

Nanotehnologija - ključna riječ za 21. stoljeće
Prije dvadesetak godina K. Eric Drexler sada pri Sveučilištu u Stanfordu potaknuo je razvoj molekularne nanotehnologije koja se temelji na konceptu kontrole pozicioniranja atoma i ostvarenja samoumnožavanja molekularnih strojeva. Ako se ostvare neke od njegovih ideja mogli bi jednog dana imati superkompjutere džepne veličine ili, u medicini, sićušne molekularne mehanizme koji bi mogli popravljati bolesne stanice.


pripremio: Slobodan Milošević, IF Zagreb, svibanj 1998. Rev. studeni 2007.

 

Novi teški atomi
Pogledajte u svoj periodni sistem elemenata i vidjet ćete da on vrlo vjerovatno završava s atomom rednog broja 94 ili u najboljem slučaju 103. Ali, ljudima su poznati atomi sve do rednog broja 112. Ti novi, teški atomi su djelo ljudskih ruku. Ono što je nekad bio san alkemičara danas je stvarnost. U nekoliko laboratorija na svijetu fizičari su u stanju kreirati nove atome, kakvi u prirodi ne postoje.


pripremio: Slobodan Milošević, IF Zagreb, travanj 1998.

 

Rođenje atomskog lasera
Da i atomi imaju svojstva vala znalo se od samog nastanka teorije kvantne fizike. Ali sve do nedavno, valna svojstva atoma su bila više stvar teorije nego nečega što bi imalo praktične efekte. Da je moguće proizvesti uređaj koji nije izvor koherentne svjetlosti nego koherentnih atoma, vijest je koja je uzburkala znanstvenu i onu širu javnost.


pripremio: Slobodan Milošević, IF Zagreb, travanj 1998.