ÿþ<HTML><HEAD> <TITLE>Procitali smo za vas - stari prilozi</TITLE> <META HTTP-EQUIV="Content-Type" CONTENT="text/html; charset=windows-1250"> </HEAD> <BODY BGCOLOR="#FFFFFF" TEXT="#000000" LINK="#000000" VLINK="#000000" ALINK="#000000" background=../images/bgd.gif> <!-- naslov rubrike --><img width=650 height=86 src="naslov.gif"> &nbsp;<p> <hr1> <!-- pocetak velike tablice 1 --> <table width=650 CELLSPACING=0 CELLPADDING=0 border=0><tr> <td valign=top > <!-- tablica menia e-skole 1.1 --> <!-- ==== tablica menia e-skole ==== --> <table width=130 CELLSPACING=0 CELLPADDING=0 border=0> <tr><td valign=top><font face=Times New Roman size=1> <A HREF="../home/home.htm" TARGET=_parent> <img width=130 height=20 src="../images/eskola.gif" border=0></a> <br><br><br> <!-- aTOMSKI LASER --><A HREF="proc-1/proc1.htm" TARGET="Stari Prilozi">ATOMSKI LASER</A><BR> <!-- aTOMSKI LASER --><A HREF="proc-2/proc2.htm" TARGET="Stari Prilozi">NOVI ATOMI</A><BR> <!-- aTOMSKI LASER --><A HREF="proc-3/proc3.htm" TARGET="Stari Prilozi">NANOTEHNOLOGIJA</A><BR> <!-- aTOMSKI LASER --><A HREF="proc-4/proc4.htm" TARGET="Stari Prilozi">KVANTNI FLUID</A><BR> <!-- aTOMSKI LASER --><A HREF="proc-5/proc5.htm" TARGET="Stari Prilozi">PLAVI LASER</A><BR> <!-- aTOMSKI LASER --><A HREF="proc-6/proc6.htm" TARGET="Stari Prilozi">TAMNA TVAR</A><BR> <!-- aTOMSKI LASER --><A HREF="proc-7/proc7.htm" TARGET="Stari Prilozi">SPORA SVJETLOST</A><BR> <!-- aTOMSKI LASER --><A HREF="proc-8/proc8.htm" TARGET="Stari Prilozi">NEUNI`TIVI FOTONI</A><BR> <!-- aTOMSKI LASER --><A HREF="proc-9/proc9.htm" TARGET="Stari Prilozi">NEPOSTOJEE VRIJEME</A><BR> <!-- aTOMSKI LASER --><A HREF="proc-10/proc10.htm" TARGET="Stari Prilozi">FIZIKA U 1999.</A><BR> <!-- aTOMSKI LASER --><A HREF="proc-11/proc11.htm" TARGET="Stari Prilozi">VIRTUALAN SVIJET</A><BR> <!-- aTOMSKI LASER --><A HREF="proc-12/proc12.htm" TARGET="Stari Prilozi">STUDIRATI FIZIKU?</A><BR> <!-- aTOMSKI LASER --><A HREF="proc-13/proc13.htm" TARGET="Stari Prilozi">IGRA FIZIKE</A><BR> <!-- aTOMSKI LASER --><A HREF="proc-14/proc14.htm" TARGET="Stari Prilozi">SUPEROSJETLJIVOST</A><BR> <!-- aTOMSKI LASER --><A HREF="proc-15/proc15.htm" TARGET="Stari Prilozi">KVANTNE IGRE</A><BR> <!-- aTOMSKI LASER --><A HREF="proc-16/proc16.htm" TARGET="Stari Prilozi">FIZIKA U 2000.</A><BR> <!-- aTOMSKI LASER --><A HREF="proc-17/proc17.htm" TARGET="Stari Prilozi">URAN</A><BR> <!-- aTOMSKI LASER --><A HREF="proc-18/proc18.htm" TARGET="Stari Prilozi">FIZIKA U 2001.</A><BR> <!-- aTOMSKI LASER --><A HREF="proc-19/proc19.htm" TARGET="Stari Prilozi">NAJAVA WYP2005</A><BR> <!-- aTOMSKI LASER --><A HREF="proc-20/proc20.htm" TARGET="Stari Prilozi">FIZIKA U 2003.</A><BR> <!-- aTOMSKI LASER --><A HREF="proc-21/proc21.htm" TARGET="Stari Prilozi">SVIJET PLAZME</A><BR> </table> <p><center> <img width=125 height=2 src="dot_pur.gif" border=0><br> <img width=125 height=1 src="dot_wite.gif" border=0><br> <img width=125 height=2 src="dot_pur.gif" border=0><br></center> </td><!-- kraj prvog stupca velike tablice 1--> <!-- pocetak treceg stupca tablica teksta 1.2--><td valign=top> <!-- tablica teksta 1.2.2--><table width=520 border=0><tr> <td bgcolor=white valign=top> <font face=arial size=4> STARI PRILOZI - 1998.-2006. </font> <br><br> <!-- text 20 --> <tr> <td> <!-- gumb mat-but--><table align=left><tr><td border=0 valign=top> <A HREF="proc-20/proc20.htm"> <img width=130 height=92 src="log2003.gif" border=0></a></td></tr></table> <!-- kraj gumba--><font face="Arial" color=#CC0099 size=3> <b>Pregled dogaanja u fizici 2003. godine</b><br> </font> <font face="Arial" color="#000000" size=2> <p align=justify> Na viae web siteova nudi se pregled dogaaja u fizici i znanosti. Neki tra~e najzna ajniji dogaaj, neki samo nude izbor po podru jima, dok neki preporu aju na ato treba obratiti pozornost u ovoj godini.</font> </p> <img width=310 height=1 src="dot_pur.gif" border=0><br> <font face="Arial" color=#339966 size=1> pripremio: S. Miloaevi, IF Zagreb, sije anj 2004.</font></P> <br> <!-- text 19 --> <tr> <td> <!-- gumb mat-but--><table align=left><tr><td border=0 valign=top> <A HREF="proc-19/proc19.htm"> <img width=125 height=113 src="WYP2005_logo_125.gif" border=0></a></td></tr></table> <!-- kraj gumba--><font face="Arial" color=#CC0099 size=3> <b>Ususret 2005. godini - Svjetskoj godini fizike</b><br> </font> <font face="Arial" color="#000000" size=2> <p align=justify> 2005. godina trebala bi biti Svjetska godina fizike. Tu inicijativu Europskog fizikalnog druatva (EPS), kojoj se pridru~ila Meunarodna unija za temeljnu i primijenjenu fiziku (IUPAP) nedavno je podr~ao i UNESCO. U o ekivanju rezolucije UN-a u itavom svijetu zapo inju se pripreme za njeno obilje~avanje. </font> </p> <img width=310 height=1 src="dot_pur.gif" border=0><br> <font face="Arial" color=#339966 size=1> pripremio: S. Miloaevi, IF Zagreb, 26. listopada 2003.</font></P> <br> <!-- text 18 --> <tr> <td> <!-- gumb mat-but--><table align=left><tr><td border=0 valign=top> <A HREF="proc-18/proc18.htm"> <img width=60 height=50 src="proc18.gif" border=0></a></td></tr></table> <!-- kraj gumba--><font face="Arial" color=#CC0099 size=3> <b>Pregled dogaanja u fizici 2001. godine</b><br> </font> <font face="Arial" color="#000000" size=2> <p align=justify> Na viae web siteova nudi se pregled dogaaja u fizici i znanosti. Neki tra~e najzna ajniji dogaaj, neki samo nude izbor po podru jima. `to je stvarno "hot" mo~da se mo~e zaklju iti tek pregledom top lista proteklih pet godina. Zasad evo samo pregled linkova.</font> <font face="Arial" color="#000000" size=1><br> Mala ikonica predstavlja sliku nebule Mz3, udaljene oko 3000 svjetlosnih godina snimljene pomou Hubble teleskopa <a href="http://www.space.com/scienceastronomy/astronomy/magnetic_nebula_010201-1.html" TARGET="magnetska nebula">izvor</a>. </font></p> <img width=310 height=1 src="dot_pur.gif" border=0><br> <font face="Arial" color=#339966 size=1> pripremio: S. Miloaevi, IF Zagreb, 1. sije nja 2002.</font></P> <br><br> <!-- text 17 --> <tr> <td> <!-- gumb mat-but--><table align=left><tr><td border=0 valign=top> <A HREF="proc-17/proc17.htm"> <img width=50 height=50 src="proc17-a.gif" border=0></a></td></tr></table> <!-- kraj gumba--><font face="Arial" color=#CC0099 size=3> <b>CRTICA O URANU</b><br> </font><font face="Arial" color="#000000" size=2> <p align=justify> Uran je radioaktivni teaki metal od velikog zna aja za danaanju civilizaciju. Osim u vezi s nuklearnim gorivom, u formi "osiromaaenog urana" uvukao se u svakodnevni zivot. Zato je dobro nau iti o njemu neato viae. Gdje ga sve ima? Koja su mu svojstva i utjecaj na ovjeka? Kako se mjeri njegova prisutnost? Tko to kod nas radi? Potra~ite u ovom prilogu. </font></p> <img width=310 height=1 src="dot_pur.gif" border=0><br> <font face="Arial" color=#339966 size=1> pripremila: Jasminka Sen ar, IMI Zagreb, velja a 2001.</font></P> <!-- razmak do slijedeceg teksta--> <P align=justify>&nbsp; </td> </tr> <!-- text 17 --> <tr> <td> <!-- gumb mat-but--><table align=left><tr><td border=0 valign=top> <A HREF="proc-16/proc16.htm"> <img width=50 height=50 src="proc16-b.gif" border=0></a></td></tr></table> <!-- kraj gumba--><font face="Arial" color=#CC0099 size=3> <b>PREGLED DOGAÐANJA U FIZICI 2000. GODINE </b><br> </font><font face="Arial" color="#000000" size=2> <p align=justify> Vrijeme je inventura i pisanja godianjih izvjeataja, izbora najboljih i stvaranja top lista. Vrijeme je i za neka pitanja. `to se dogaalo u fizici u protekloj godini? Mo~e li se dobiti kakav uvid u to kamo ide fizika, na temelju informacija s interneta? Ili joa jaèe pitanje: ato je fizika danas? Ovo je kratak pokuaaj pregleda vijesti u jednoj bogatoj godini, koji mo~da mo~e pomoi u stvaranju osjeaja na putu tra~enja odgovora. Nadam se, takoer, da nekima mo~e pomoi u tra~enju grae za maturalne radove, ili pak nekome tko ~eli u vidu popularnih lanka ili predavanja razraditi neku od tema. </font></p> <img width=310 height=1 src="dot_pur.gif" border=0><br> <font face="Arial" color=#339966 size=1> pripremio: S. Miloaevi, IF Zagreb, 14. sije nja 2001.</font></P> <!-- razmak do slijedeceg teksta--> <P align=justify>&nbsp; </td> </tr> <!-- text 15 --> <tr> <td> <!-- gumb mat-but--><table align=left><tr><td border=0 valign=top> <A HREF="proc-15/proc15.htm"> <img width=50 height=50 src="atpu-dot.jpe" border=0></a></td></tr></table> <!-- kraj gumba--><font face="Arial" color=#CC0099 size=3> <b>Kvantna elektrodinamika u opti kom rezonatoru</b><br> </font><font face="Arial" color="#000000" size=2> Kvantna elektrodinamika u opti kom rezonatoru jedan je od va~nih ogranaka moderne atomske, molekularne i opti ke fizike u kojem se prou ava meudjelovanje svjetlosti i tvari. Posljednjih godinu dana obilje~ilo je nekoliko izuzetnih eksperimenata u tom podru ju, name ui potrebu za pojaanjenjem nekih osnovnih pojmova kao ato je npr. spontana emisija, pojam koji je nepotpuno opisan u akolskim ud~benicima.</font><br><br> <img width=310 height=1 src="dot_pur.gif" border=0><br> <font face="Arial" color=#339966 size=1> pripremio: Slobodan Miloaevi, IF Zagreb, 5. srpnja 2000.</font></P> <font face="Arial" size=2> <!-- text 14 --> <tr> <td> <!-- gumb mat-but--><table align=left><tr><td border=0 valign=top> <A HREF="proc-14/proc14.htm"> <img width=50 height=50 src="kocka-dot.gif" border=0></a></td></tr></table> <!-- kraj gumba--><font face="Arial" color=#CC0099 size=3> <b>Superosjetljivi detektori na bazi opti kih rezonatora</b><br> </font><font face="Arial" color="#000000" size=2> Znanstvenici s NIST-a izradili su superosjetljivi detektor za koji se o ekuje da e moi prepoznati pojedina nu molekulu (npr. nekog eksploziva), bakteriju ili virus i do 100 puta veom osjetljivoau od dosad poznatih detektora. Metoda se temelji na postavljanju uzorka na ultraglatku povrainu silicijske kocke koja ispunjena laserskim svjetlom predstavlja opti ki rezonator (OR). U <i>biocavity</i> laseru, razvijenom u Sandia laboratoriju, uzorak (npr. kancerogeno tkivo) ubacuje se pak u opti ki rezonator samog poluvodi kog lasera. U oba slu aja uzorci znatno utje u na svjetlosnu propusnost OR-a, ato omoguava izuzetnu osjetljivost ureaja.</font><br><br> <img width=310 height=1 src="dot_pur.gif" border=0><br> <font face="Arial" color=#339966 size=1> pripremio: Slobodan Miloaevi, IF Zagreb, 25. lipnja 2000.</font></P> <!-- razmak do slijedeceg teksta--> <P align=justify>&nbsp; </td> </tr> <!-- text 13 --> <tr> <td> <!-- gumb mat-but--><table align=left><tr><td border=0 valign=top> <A HREF="proc-13/proc13.htm"> <img width=50 height=50 src="Photo1.gif" border=0></a></td></tr></table> <!-- kraj gumba--><font face="Arial" color=#CC0099 size=3> <b>Fizika na pozornici</b><br> </font><font face="Arial" color="#000000" size=2> Tri su vodee europske znanstvene institucije (CERN, ESA i ESO) zapo ele opse~an program popularizacije fizike "Physics on Stage" (PoS) u sklopu Europskog tjedna znanosti i tehnologije 2000., koji e se odr~ati u mjesecu studenom u sjediatu CERN-a. Pored toga Njemaèko fizikalno druatvo (DPG) uz potporu svog ministarstva proglasilo je godinu 2000. godinom fizike. </font><br><br> <img width=310 height=1 src="dot_pur.gif" border=0><br> <font face="Arial" color=#339966 size=1> pripremio: Slobodan Miloaevi, IF Zagreb, 4. lipnja 2000.</font></P> </p> <!-- razmak do slijedeceg teksta--> <P align=justify>&nbsp; </td> </tr> <!-- text 12 --> <tr> <td> <!-- gumb mat-but--><table align=left><tr><td border=0 valign=top> <A HREF="proc-12/proc12.htm"> <img width=50 height=50 src="fiz-but.gif" border=0></a></td></tr></table> <!-- kraj gumba--><font face="Arial" color=#CC0099 size=3> <b>Da li studirati fiziku?</b><br> </font><font face="Arial" color="#000000" size=2> Ako ste u etvrtom razredu srednje akole, u ovo doba godine kona no treba odlu iti da li ii raditi ili nastaviti studirati i ato u tom slu aju odabrati. Da li studirati fiziku? Ako vam je ve takvo pitanje palo na pamet, moj odgovor svakako je DA! No za one koji dvoje, ali i za one koji su ve odlu ili, a pitaju se joa uvijek, zaato, ima li to smisla, ato bi mogli raditi jednog dana kad zavrae studij evo nekoliko linkova i prijedloga za itanje kroz dugo ljeto koje dolazi. </font><br><br> <img width=310 height=1 src="dot_pur.gif" border=0><br> <font face="Arial" color=#339966 size=1> pripremio: Slobodan Miloaevi, IF Zagreb, 5. svibnja 2000.</font></P> </P> <!-- razmak do slijedeceg teksta--> <p>&nbsp; </td> </tr> <!-- text 11 --> <tr> <td> <!-- gumb mat-but--><table align=left><tr><td border=0 valign=top> <A HREF="proc-11/proc11.htm"> <img width=50 height=50 src="mat-but.gif" border=0></a></td></tr></table> <!-- kraj gumba--><font face="Arial" color=#CC0099 size=3> <b>Vrijeme je za realistiènost</b><br> </font><font face="Arial" color="#000000" size=2> Ken Kutaragi, predsjednik kompanije Sony Computer Entertainment ovim rije ima je najavio PlayStation2 "Mi ~elimo ponuditi zadovoljstvo izvan svake ljudske imaginacije!" Èime je to PlaySation izazvao histeriju miliona kupaca airom svijeta i zaato se ova vijest naala i na naaim stranicama? </font><br><br> <img width=310 height=1 src="dot_pur.gif" border=0><br> <font face="Arial" color=#339966 size=1> pripremio: Petar Pervan, IF Zagreb, 10. travnja 2000.</font></P> <!-- razmak do slijedeceg teksta--> <p>&nbsp; </td> </tr> <!-- text 10 --> <tr> <td> <!-- gumb 99-but--><table align=left><tr><td border=0 valign=top> <A HREF="proc-10/proc10.htm"> <img width=50 height=50 src="99-but.gif" border=0></a></td></tr></table> <!-- kraj gumba--><font face="Arial" color=#CC0099 size=3> <b>Top lista dogaðaja u fizici u 1999. godini. </b><br> </font><font face="Arial" color="#000000" size=2> Kraj jedne godine i po etak nove vrijeme je kad se rade razni pregledi i izbori. Pro itajte koji su deset najzna ajnijih dogaaja 1999. godine u fizici prema Physics News Update. </font><br><br> <img width=310 height=1 src="dot_pur.gif" border=0><br> <font face="Arial" color=#339966 size=1> pripremio: Slobodan Miloaevi, IF Zagreb, 4. sije nja 2000.</font></P> <!-- razmak do slijedecg teksta --> <p>&nbsp; </td> </tr> <!-- text 9 --> <tr> <td> <!-- gumb time-but--><table align=left><tr><td border=0 valign=top> <A HREF="proc-9/proc9.htm"> <img width=50 height=50 src="time-but.gif" border=0></a></td></tr></table> <!-- kraj gumba--><font face="Times New Roman" color=#CC0099 size=3><b> Je li vrijeme samo iluzija? </b><br></font><font face="Times New Roman" color="#000000" size=2> Pojam vremena svakako je neato ato ne zaokuplja samo fizi are, a da se o njemu razmialja ve u srednjoj akoli svjedo e pitanja i diskusija na e-akoli u rubrici Fizika Svemira "Zaato postoji dimenzija vremena?"). Fizi ar Julian Barbour tvrdi: "Vrijeme je samo iluzija"!!</font><br> <br> <img width=510 height=1 src="dot_pur.gif" border=0><br> <font face="Times New Roman" color=#339966 size=1> pripremio: Slobodan Miloaevi, IF Zagreb, studeni 1999.</font></P> <!-- razmak do slijedecg teksta --> <p>&nbsp; </td> </tr> <!-- text 8 --> <tr> <td> <!-- gumb foto-but--><table align=left><tr><td border=0 valign=top> <A HREF="proc-8/proc8.htm"> <img width=50 height=50 src="foto-but.gif" border=0></a></td></tr></table> <!-- kraj gumba--><font face="Times New Roman" color=#CC0099 size=3><b> Opa~anje pojedina nih fotona bez uniatenja </b><br> </font><font face="Times New Roman" color="#000000" size=2> Teorija kvantne fizike, pored izuzetne uspjeanosti u opisu atomskog i subatomskog svijeta, rezultirala je i nizom konceptualnih problema (dvojna valno- esti na priroda tvari, problem lokalnosti nelokalnosti, problem mjerenja) oko kojih se ve sedamdesetak godina vode bogate fizikalne i filozofske rasprave. Tijekom godina stvarani su mnogi "zamialjeni" eksperimenti u nastojanju razjaanjavanja tih problema. Danas, upotrebom lasera, hladnih atoma i atomskih stupica, neki od zamialjenih eksperimenta postaju dostupni u stvarnosti i predstavljaju temelj razvoja novih podru ja fizike.</font><br> <br><img width=510 height=1 src="dot_pur.gif" border=0><br> <font face="Times New Roman" color=#339966 size=1> pripremio: Slobodan Miloaevi, IF Zagreb, listopad 1999.</font></P> <!-- razmak do slijedecg teksta --> <p>&nbsp; </td> </tr> <!-- text 7 --> <tr> <td><!-- gumb ligh-but--><table align=left><tr><td border=0 valign=top> <A HREF="proc-7/proc7.htm"> <img width=50 height=50 src="light-but.gif" border=0></a></td></tr></table> <!-- kraj gumba--><font face="Times New Roman" color=#CC0099 size=3><b> Spora svjetlost </b><br></font><font face="Times New Roman" color="#000000" size=2> Zadnjih je mjeseci toliko zna ajnih dogaaja u fizici da se teako odlu iti kojega treba posebno istai. No objava grupe danske fizi arke, Lene Vestergaard Hau, s Rowland Instituta za znanost u Cambridgeu, Massachusetts, USA, o usporavanju svjetlosti pri prolasku kroz ultrahladnu atomsku paru, na brzinu od svega 17 m/s, svakako odska e od svega ostalog po svojoj bizarnosti i dalekose~nosti (Nature 18, Feb. 1999, p. 594).</font><br> <br><img width=510 height=1 src="dot_pur.gif" border=0><br> <font face="Times New Roman" color=#339966 size=1> pripremio: Slobodan Miloaevi, IF Zagreb, o~ujak 1999.</font></P> <!-- razmak do slijedecg teksta --> <p>&nbsp; </td> </tr> <!-- text 6 --> <tr> <td> <!-- gumb tama-but--><table align=left><tr><td border=0 valign=top> <A HREF="proc-6/proc6.htm"> <img width=50 height=50 src="tama-but.gif" border=0></a></td></tr></table> <!-- kraj gumba--><font face="Times New Roman" color=#CC0099 size=3><b> Tamna tvar </b><br></font><font face="Times New Roman" color="#000000" size=2> Jedna BBC-jeva televizijska serija ije emitiranje je ovih dana zapo elo na HRT-u (Svemir Stephena Hawkinga), nekoliko zapa~enih popularnih lanaka (New Scientist i Scientific American), i posjet dvojice kolega s IRB-a, traga a za egzoti nim esticama - aksionima (za ato im trebaju koherentni fotoni), naaem laserskom laboratoriju na IFS-u, povod su za ovaj napis. Tamna tvar povezuje sva tri navedena dogaaja.</font><br> <br><img width=510 height=1 src="dot_pur.gif" border=0><br> <font face="Times New Roman" color=#339966 size=1> pripremio: Slobodan Miloaevi, IF Zagreb, sije anj 1999.</font></P> <!-- razmak do slijedecg teksta --> <p>&nbsp; </td> </tr> <!-- text 5 --> <tr> <td> <!-- gumb blue-but--><table align=left><tr><td border=0 valign=top> <A HREF="proc-5/proc5.htm"> <img width=50 height=50 src="blue-but.gif" border=0></a></td></tr></table> <!-- kraj gumba--><font face="Times New Roman" color=#CC0099 size=3> <b>Plavi laser </b><br> </font><font face="Times New Roman" color="#000000" size=2> Shuji Nakamuri, iz Nichia Chemical Company, Japan, poalo je za rukom ono emu su te~ile stotine znastvenika i deseci najmonijih kompanija airom svijeta - proizveo je lasersku diodu koja emitira plavu svjetlost! Da se radi o dogaaju koji e utjecati na mnoge aspekte naaeg ~ivota ve u skoroj budunosti - pro itajte u ovom lanku.</font><br> <br><img width=510 height=1 src="dot_pur.gif" border=0><br> <font face="Times New Roman" color=#339966 size=1> pripremio: Slobodan Miloaevi, IF Zagreb, listopad 1998.</font></P> <!-- razmak do slijedecg teksta --> <p>&nbsp; </td> </tr> <!-- text 4 --> <tr> <td> <!-- gumb nano-but--><table align=left><tr><td border=0 valign=top> <A HREF="proc-4/proc4.htm"> <img width=50 height=50 src="nob-but.gif" border=0></a></td></tr></table> <!-- kraj gumba--><font face="Times New Roman" color=#CC0099 size=3> <b>Nobelova nagrada za 1998. godinu </b><br> </font><font face="Times New Roman" color="#000000" size=2> Kraljevska `vedska Akademija Znanosti dodijelila je zajedni ku Nobelovu nagradu za fiziku za 1998. godinu profesoru Robertu B. Laughlinu sa Sveu iliata Stanford u Kaliforniji, SAD, profesoru Horstu L. Störmeru sa Sveu iliata Columbia u New Yorku i Bell Laboratories, New Jersey, SAD, te profesoru Danielu C. Tsuiju sa Sveu iliata Princeton u Princetonu, New Jersey, SAD. </font><br> <br><img width=510 height=1 src="dot_pur.gif" border=0><br> <font face="Times New Roman" color=#339966 size=1> pripremio: Berislav Horvati, IF Zagreb, prosinac 1998.</font></P> <!-- razmak do slijedeceg teksta --> <p>&nbsp; </td> </tr> <!-- text 4 --> <tr> <td> <!-- gumb nano-but--><table align=left><tr><td border=0 valign=top> <A HREF="proc-3/proc3.htm"> <img width=50 height=50 src="nano-but.gif" border=0></a></td></tr></table> <!-- kraj gumba--><font face="Times New Roman" color=#CC0099 size=3> <b>Nanotehnologija - klju na rije  za 21. stoljee </b><br> </font><font face="Times New Roman" color="#000000" size=2> Prije dvadesetak godina K. Eric Drexler sada pri Sveu iliatu u Stanfordu potaknuo je razvoj molekularne nanotehnologije koja se temelji na konceptu kontrole pozicioniranja atoma i ostvarenja samoumno~avanja molekularnih strojeva. Ako se ostvare neke od njegovih ideja mogli bi jednog dana imati superkompjutere d~epne veli ine ili, u medicini, siuane molekularne mehanizme koji bi mogli popravljati bolesne stanice. </font><br> <br><img width=510 height=1 src="dot_pur.gif" border=0><br> <font face="Times New Roman" color=#339966 size=1> pripremio: Slobodan Miloaevi, IF Zagreb, svibanj 1998. Rev. studeni 2007.</font></P> <!-- razmak do slijedeceg teksta --> <p>&nbsp;</td> </tr> <!-- text 3 --> <tr> <td> <!-- gumb atom-but--><table align=left><tr><td border=0 valign=top> <A HREF="proc-2/proc2.htm"> <img width=50 height=50 src="atom-but.gif" border=0></a></td></tr></table> <!-- kraj gumba--><font face="Times New Roman" color=#CC0099 size=3> <b>Novi teaki atomi</b><br> </font><font face="Times New Roman" color="#000000" size=2> Pogledajte u svoj periodni sistem elemenata i vidjet ete da on vrlo vjerovatno zavraava s atomom rednog broja 94 ili u najboljem slu aju 103. Ali, ljudima su poznati atomi sve do rednog broja 112. Ti novi, teaki atomi su djelo ljudskih ruku. Ono ato je nekad bio san alkemi ara danas je stvarnost. U nekoliko laboratorija na svijetu fizi ari su u stanju kreirati nove atome, kakvi u prirodi ne postoje.</font><br> <br><img width=510 height=1 src="dot_pur.gif" border=0><br> <font face="Times New Roman" color=#339966 size=1> pripremio: Slobodan Miloaevi, IF Zagreb, travanj 1998.</font></P> <!-- razmak do slijedecg teksta --> <p>&nbsp;</td> </tr> <!-- text 2 --> <tr> <td> <!-- gumb alas-but--><table align=left><tr><td border=0 valign=top> <A HREF="proc-1/proc1.htm"> <img width=50 height=50 src="alas-but.gif" border=0></a></td></tr></table> <!-- kraj gumba--><font face="Times New Roman" color=#CC0099 size=3> <b>Roenje atomskog lasera</b><br> </font><font face="Times New Roman" color="#000000" size=2> Da i atomi imaju svojstva vala znalo se od samog nastanka teorije kvantne fizike. Ali sve do nedavno, valna svojstva atoma su bila viae stvar teorije nego ne ega ato bi imalo prakti ne efekte. Da je mogue proizvesti ureaj koji nije izvor koherentne svjetlosti nego koherentnih atoma, vijest je koja je uzburkala znanstvenu i onu airu javnost.</font><br> <br><img width=510 height=1 src="dot_pur.gif" border=0><br> <font face="Times New Roman" color=#339966 size=1> pripremio: Slobodan Miloaevi, IF Zagreb, travanj 1998.</font></P> <center> <!-- brojac upada --> <img src="/counter.php?Identifier=stariprilozi&Length=6"> </center> </td></tr></table> <!-- kraj tablica teksta 1.2.2--></td> <!-- kraj trecek stupca tablica teksta 1.2--></tr></table> <!-- kraj tablica teksta 1.2--></td></tr> </table><!-- kraj velike tablice--1><hr> </body></html>