SITE MAPA E-ŠKOLE ARHIVA PRILOGA ARHIVA VIJESTI  

vi pitate e-škola odgovara
projekti
zadaci i testovi
kućni eksperimenti
fizika na mreži
fizika svemira
PC kutak
fizika svakodnevnih stvari
interaktivna fizika
informacije




IZVORI VIJESTI IZ FIZIKE

PhysOrg.com
Physical Review Focus
Physics News Update
Nature Science Update
Space.com
SciAm News Briefs
Spaceflight Now
Space Science News
Space Weather Bureau
Physics News Graphics
BBC SciTech News
Science Daily

ČASOPISI

Matematičko-fizički list
Čovjek i Svemir
Priroda
Drvo znanja
Svemir u učionici
Znanost u školi
Europhysicsnews
"Physics"
New Scientist
Science News
Scientific American
Physics World
Nature
Physik in unserer Zeit
Physikalische Blätter
American Scientist
ScienceWeek
Physics Today Online

GLOBALNI PRETRAŽIVAČI I PORTALI

SciCentral
Nature physics portal
Portal Europske Svemirske agencije

ZANIMLJIVE STRANICE

VEGA
Spektroskopija u školi
Magnetizam
Svjetska godina fizike 2005.
Hyperphysics
The Physics Classroom
Exploratorium
PhysicsCentral
Trinity College Dublin - What is Physics?
Earth and Moon Viewer
Astronomy picture of the day
Zvjezdarnica Višnjan
Science@NASA
Classroom Activities





eXTReMe Tracker
Što se dešava u svijetu fizike ili možda i šire, u svijetu tehnologije? Ne možete doći do pravih časopisa ili naprosto ne stignete? Na ovoj stranici ćemo vas pokušati informirati o događajima i otkrićima koja uzbuđuju znanstveni i tehnološki svijet
Komentari, prijedlozi i autorski prilozi su dobrodošli.
Urednik stranice Dr. Slobodan Milošević.

 

GDJE NESTAJE PRIRODOSLOVLJE?

Već je godinama prisutan pad zanimanja mladih ljudi za prirodoslovnim znanstvenim disciplinama, posebno za fizikom. Jedan od pokazatelja je i najlošiji rezultat baš iz fizike na ovogodišnjim pripremnim ispitima za državnu maturu, u odnosu na sve druge testirane predmete u Hrvatskoj. Poznati časopis za popularizaciju znanosti NewScientist donosi komentar na tu temu koji opisuje rezultate jednog globalnog svjetskog istraživanja, u koje nažalost mi nismo uključeni ali ne trebamo ga zanemariti. Zanimljivo, posebno za profesore i znanstvenike, jer se naziru i neka rješenja.
Komentar prenosimo u cijelosti u prijevodu.


prijevod: I. Aviani, IF Zagreb, prosinac 2007.

 

PLAZMA – OSNOVNI OBLIK MATERIJE U SVEMIRU

Plazma je najrasprostranjeniji oblik vidljive materije u svemiru koji se sastoji od nezavisno gibajućih, električki nabijenih sastavnica atoma, elektrona i iona. Gibajući se, te nabijene čestice proizvode električna i magnetska polja koja u povratu utječu na ponašanje plazme. Zvuči jednostavno. Tim riječima počinje izvještaj američkog Nacionalnog istraživačkog vijeća (NRC) o stanju, dosezima i predviđanjima istraživanja u području fizike i tehnike plazme koji se priprema svakih desetak godina od strane grupe vodećih eksperata. Izvještaj je dostupan u potpunosti on-line , trenutno (studeni 2007.) u obliku neposredno pred štampanje.


pripremio: S. Milošević, IF Zagreb, studeni 2007.



ARHIVA PRILOGA

2011. međunarodna godina kemije
Slično kao što je 2009. godine obilježena godina astonomije, a 2005. međunarodna godina fizike, ove godine od strane UNESCO-a obilježava se međunarodna godina kemije, kojom se žele proslaviti dostignuća u kemiji. Međunarodna godina kemije.
2005. svjetska godina fizike.
2009. svjetska godina astronomije
(30.01.2011.)

Otvorena pitanja astrofizičke plazme
Na nedavnom skupu astrofizičara održanom na Princetonu (USA), definirano je deset otvorenih pitanja u području istraživanja astrofizičkih plazmi. Budući da je plazma stanje materije u kojem pretežno vidljivi svemir i postoji, to su velikim dijelom i ključna otvorena pitanja današnje znanosti. Tako se među njima nalazi i pitanje porijekla kozmičkih zraka, koje iako otkrivene prije stotinjak godina još nisu u potpunosti razjašnjene. Kako nastaju ekstra-galaktički plazmeni mlazevi koji dosežu veličine desetak miljardi veće od našeg sunčevog sustava? Jeste li uopće znali da tako nešto postoji? Otvorena pitanja astofizičkih plazmi.
Što je to plazma?.
(01.11.2010.)

Budućnost istraživanja u fizici
U povodu obilježavanja pedeset godina razvoja lasera časopis PhysicsWorld posvećuje čitav svibanjski broj toj temi s nizom zanimljivih članaka (ovdje: svibanjski broj PhysicsWorld slobodno za download).
No u istom broju na str. 12 i 13, pomalo skriveno, možete naći prikaz o planovima gradnje laserskih pogona ekstremno velikih energija koji će unutar sljedećih pet godina imati veliki značaj posebno u području istočne Europe: Češkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj. O "ELI" projektu sigurno će se još čuti. službene stranice - ELI. Ako vas zanimaju kompaktni akceleratori čestica u plazmi stvorenoj pomoću petawatnog lasera planirajte putovanja u Prag; ako vas zanima kretanje elektrona u atomima, plazmi ili krutinama u vremenima attosekundi (10-18 sek) planirajte putovanja u Szeged, a, ako ćete htjeti proučavati efekte djelovanja petawatnog lasera na jezgre atoma planirajte putovanja u Magurele pored Bukurešta. Četvrti planirani laser, o čijem sjedištu još nije odlučeno, bit će toliko jak (200 PetaWatta) da će moći razbiti vakuum! No već i danas Laserlab-Europe omogućava korištenje ključnih laserskih uređaja u Europi. Treba se samo prijaviti.
(09.05.2010.)

Pedesetgodišnjica lasera
Počela je godina 2010. u kojoj će biti na razne načine obilježeno pedeset godina razvoja lasera, uređaja koji je promijenio ne samo znanost i tehnologiju nego je ušao u svakodnevni život kao sastavni dio niza kućanskih uređaja. Slično kao i kod tranzistora, taj razvoj je obilježen minijaturizacijom, ubrzanjem rada i širenjem područja frekvencija. Više o laserima i njihovom razvoju, te o događajima koji su planirani možete naći na stranicama "Laserfest-a". (vidi: Laserfest). Uskoro se očekuju popratni materijali, kao pomoć profesorima u održavanju nastave. (vidi ovdje).
O laserima i njihovoj primjeni na e-skoli: Laseri i komunikacije, Koherentna optika, Plavi laser
(15.01.2010.)

ARHIVA VIJESTI