Pojam vremena svakako je nešto što ne zaokuplja samo fizičare, a da se o njemu razmišlja već u srednjoj školi svjedoče pitanja i diskusija na e-školi u rubrici Fizika Svemira (vidi: Zašto postoji dimenzija vremena?).

Fizičar Julian Barbour tvrdi: "Vrijeme je samo iluzija". U klasičnom Newtonovskom svijetu vrijeme je kao rijeka koja teče jednako brzo za sve. Specijalna teorija relativnosti narušila je takvo shvaćanje, ne postoji univerzalna "sadašnjost", vrijeme teče različito za različite opažače. Barbour pak kaže, preuzimajući principe kvantne fizike i uvodeći pojam apstraktnog multidimenzionalnog prostora (Platonije) čije točke predstavljaju relativnu konfiguraciju bilo kojeg skupa objekata: "ima više "sadašnjosti" u kojima postoji verzija nas raspršenih u Platoniji". Za ilustraciju: u Newtonovskom svijetu Svemir sa samo tri čestice može se opisati sa deset brojeva: po tri koordinate za svaku česticu i vrijeme kao deseti broj. Barbourova "Zemlja trokuta" treba samo tri broja: udaljenosti između njih. Svijet četiri čestice treba već šest brojeva tj. šest dimenzija. Vrijeme je po njegovom shvaćanju nešto što postoji samo ako dolazi do promjene u tom prostoru. Ono što opažamo je promjena prostora a ne vrijeme (npr. pješčani sat je dobar primjer za to). Kako se radi o konceptima koji proturiječe nečemu što zovemo "zdravim razumom", teško je ovdje u malom prostoru više o tome napisati, a da se Barbourovi tekstovi naprosto ne prevedu.

Barbourova "Zemlja trokuta": u Svemiru sa samo tri čestice udaljenosti između njih određuju tri broja koji daju jednu točku u prostoru. Svi mogući položaji zaposjedaju beskonačnu piramidu u tom prostoru, područje koje se zove Zemlja trokuta. Svemir četiri čestice ima šest dimenzija. Za pet čestica, računajte sami. A Svemir u kojem živimo? U alfa točki sve su čestice na istom mjestu, udaljenosti nula.

Preporučam zato članak (doduše na engleskom ali ne bi trebalo biti teško) u New Scientistu od 16. listopada 1999. : "Timeless" on-line Juliana Barboura, čovjeka koji uživa ugled kako u fizičarskim tako i filozofskim krugovima, ali ne pripada ni jednoj akademskoj instituciji.

Da li je on u pravu tek će se vidjeti, no njegovi pogledi svakako su vrijedni pažnje, jer fizika je promijenila već niz shvaćanja koja su bila u skladu sa "zdravim razumom". On sam kaže da su nova mjerenja ta koja će odlučiti, npr. određivanje kozmološke konstante utvrđivanjem širenja Svemira ili mapiranjem kozmičkog mikrovalnog zračenja koja su u tijeku. Bezvremenski opis Svemira, nešto je o čemu već mnogi razmišljaju.

Knjiga sa tristotinjak stranica, upravo je izašla iz štampe: "The End of Time: The Next Revolution in Our Understanding of the Universe" (1999 Weidenfeld and Nicolson, Oxford University, tvrdi uvez, 16 funti (plus 4 za poštarinu) kod http://www.amazon.co.uk - u svibnju 2000. izlazi meki uvez za cca 6 funti).

Prikaz te knjige Bernarda Carra (Physics World, November 1999 p. 37. nažalost ne nalazim ga on-line) svakako može pomoći u čitanju članka a posebno knjige, koja iako je pisana za ne-znanstvenike nije tako "lagana" kao Hawkingova "Kratka povijest vremena". Ima djelova gdje se mozak "zadimi". Jedan drugi prikaz knjige on-line http://www.oup-usa.org/gcdocs/gc_0195117298.html možete naći u Oxfordovom općem katalogu.

Ovaj put kratko, jer izgleda vremena ionako nema. Još samo par linkova uz ključne riječi (da vam uštedi vrijeme):

Kvantna kozmologija Quantum Cosmology

O Wheeler-DeWittovoj jednadžbi (pokušaj stvaranja jednadžbe Svemira koja ujedinjuje kvantnu mehaniku i Einsteinovu teoriju opće relativnosti) http://kaluza.physik.uni-konstanz.de/2MS/por/por/node1.html

Relativnost i kvantna kozmologija: http://www.deepspace.ucsb.edu/research/rqc.html

Još jedna knjiga sa Barbourovim doprinosom: The Arguments of Time, edited by Jeremy Butterfield, Published 1999 for the British Academy by Oxford University Press, 234 × 156 mm; 270 pages hardback, ISBN 0-19-726207-4 http://britarch.ac.uk/pubs/cat/c-time.html

Stranica o vremenu: Hitoshi Kitada, Department of Mathematical Sciences, University of Tokyo: http://kims.ms.u-tokyo.ac.jp/index.html

Koja je budućnost kozmologije? Lee Smolin: http://www.flash.net/~csmith0/future.htm

Časopis o klasičnoj i kvantnoj gravitaciji: http://www.iop.org/Journals/cq

Pripremio: Dr. Slobodan Milošević , Institut za fiziku, Zagreb, studeni 1999.