<HTML>
<HEAD>
<TITLE>Komentar: Temelj nastave prirodoslovlja - Pročitali smo za vas 1998-2007</TITLE>
<META HTTP-EQUIV="Content-Type" CONTENT="text/html; charset=windows-1250">
<META HTTP-EQUIV="Content-Type" CONTENT="text/html; ">
<script language="JavaScript">

<!--// 
function openWindow(theURL,winName,features) { //v1.0
  window.open(theURL,winName,features);}

//-->
</script>
</HEAD>
<BODY  BGCOLOR="#FFFFFF" TEXT="#000000" LINK="#02056C" VLINK="#02056C" ALINK="#02056C">

<!-- NASLOV RUBRIKE -->

<img width=30 height=70 src="../proc1.gif" border=0>
<img width=630 height=70 src="../proc2.gif" boreder=0>
<img width=670 height=20 src="../proc3.gif" border=0>

<font face= arial size=4 color="#000000">
<p>
&nbsp
</p>
<P align=justify> <b>Komentar: Temelj nastave prirodoslovlja</font>


</b>
</P><br>

<!-- POCETAK VELIKE TABLICE -->
<table width=670 CELLSPACING=0 CELLPADDING=0 border=0>
     <tr>
     <td valign=top>
<!-- TABLICA CLANKA prvi stupac-->
<table width=510 CELLSPACING=0 CELLPADDING=0 border=0>
   <tr>
     <td valign=top>

<font face= arial size=2 color="#000000">

<!-- TEKST CLANKA Arial -->

<p>IZVOR: Michael Reiss, New Scientist, tiskano izdanje. 01. prosinca 2007. 
</p>	
<p align=justify>DOBRO školsko prirodoslovno obrazovanje je skupo. Zahtijeva specijalizirane 
učitelje, praktikume, opremu, tehničare i potrošni materijal. Mnoge zemlje 
uložile su značajna sredstva u školsko prirodoslovlje, ali sve je očitije da 
većina učenika, kad napune 15 godina, okreće leđa prirodoslovlju.&nbsp; </p>
<p align=justify>Najupečatljiviji nalazi dolaze iz tekuće međunarodne studije poznate pod 
nazivom&nbsp;
<a target="nsarticle" style="color: blue; text-decoration: underline; text-underline: single" href="http://www.ils.uio.no/english/rose/">
ROSE (Relevance of Science Education) project</a>, koju koordiniraju Camilla 
Schreiner i Svein Sj&oslash;berg sa Univerziteta u Oslu u Norveškoj.
Dosadašnji rezultati, na temelju ispitivanja više desetaka tisuća djece u 
više od 20 zemalja, pokazuju da što je zemlja više rangirana prema indeksu 
ljudskog razvoja (mjera koja uključuje životni vijek, GDP po stanovniku i 
postotak pismenosti) to su njeni 15-godišnjaci manje zainteresirani za prirodne 
znanosti u školi.</p>
<p align=justify>Po standardima istraživanja u obrazovanju, taj je odnos zabrinjavajuć: 
korelacija između indeksa razvijenosti pojedine zemlje i želje njihovih 
15-godišnjaka da postanu znanstvenici je -0.93 – gotovo savršena linearna 
ovisnost. U zemljama kao što su Bangladeš, Gana i Uganda, s niskim ljudskim 
razvojem, 15-godišnjaci se izrazito potvrdno izjašnjavaju o želji za nastavkom 
učenja prirodnih znanosti – možda zbog koristi za koju misle da će im prirodne 
znanost donijeti – dok u Japanu i zapadnoj Europi to nije slučaj.</p>
<p align=justify>“<span lang="PL">U siromašnim zemljama</span> 15-<span lang="PL">godi</span>š<span lang="PL">njaci
</span>se izrazito potvrdno izjašnjavaju o želji za nastavkom učenja prirodnih 
znanosti ”</p>
<!-- TABLICA SLIKE --> 
<table width=250  align=left border=0>
<tr>
<td valign=top border=0> 
<img width=283 height=215 src="ROSE.jpg" border=0> <br>
<font face= arial size=2 color="#000000">
<i>Interes za bavljenje znanošću. Slika preuzeta sa stranice ROSE projekta. Na osi x je indeks razvijenosti HDI, na osi y ocjene od 1 do 4.
Sve ispod 2.5 znači da je interes slab.</i><br>
</font>
</td>      </tr>        </table> 
<!-- KRAJ TABLICE SLIKE  --> 
<p align=justify>U mnogim dobro-stojećim zemljama, broj učenika koji žele nastaviti visoko 
školovanje da bi studirali kemiju i fiziku – ne i biologiju – pao je tijekom 
prošlog desetljeća. Ovaj manjak entuzijazma za fizikalne znanosti doveo je do 
zatvaranja oko 80 sveučilišnih odsjeka za fiziku u UK zadnjih šest godina – mada 
su se neki od njih ponovo otvorili pod novim imenom. Zašto je prirodoslovlje u 
školi, posebice kemija i fizika, toliko nepopularno u bogatijim zemljama i što 
možemo poduzeti u vezi s tim?</p>
<p align=justify>Određen broj istraživača, uključujući i mene, ustanovili su da su 
11-godišnjaci, kada dođu u više razrede osnovne škole oduševljeni učenjem 
prirodoslovlja i entuzijastični prema mogućnostima praktičnog rada u uzbudljivim 
praktikumima. Neki to zanimanje zadrže tijekom narednih pet godina, ali nažalost 
za većinu je nastava prirodoslovlja, u usporedbi s drugim temama, dosadna i 
irelevantna. Tinejđeri kritiziraju školske prirodne znanosti posebice zato što 
im ne omogućuju slobodnu raspravu i polemiku, ne bave se suvremenim pitanjima, 
te zbog pomanjkanja izbora – npr. o tome koji praktični rad mogu izabrati za 
izradu. &nbsp;Premda općenito smatraju da su prirodne znanosti važne, većina ih 
osjeća da karijera u znanosti nije za njih nego za neke druge, koji su od njih 
pametniji.</p>
<p align=justify>Ovom problemu se prilazi na razne načine. Neke zemlje su promijenile 
prirodoslovni kurikulum, često ga čineći više kontekstualnim. Učitelj započinje 
temom od interesa za učenike – iskorištavanje prirodnih zaliha energije, 
pronalaženje najboljeg mjesta za kemijsko postrojenje, odlučivanje o prijelazu s 
fosilnih goriva na nuklearnu energiju i/ili obnovljive izvore energije – i to 
koristi kao put u prirodnu znanost za koju je potrebno razumijevanje da bi se 
bavili takvim pitanjima. Međutim, ovaj je pristup kontroverzan. Istaknuti 
filozof u UK, Mary Warnock i rektor Imperial Collegea u Londonu, Richard Sykes 
su prošle godine takav pristup za učenike od 14 do 16 godina označili
<a target="nsarticle" style="color: blue; text-decoration: underline; text-underline: single" href="http://news.bbc.co.uk/1/hi/education/6038638.stm">
&quot;zaglupljujućim&quot; i &quot;pogodnijim za kafić nego li za učionicu&quot;</a></p>
<p align=justify>Dodatna stvar je poticanje izvanškolske nastave. Prošli tjedan, na primjer, 
londonski je Science Museum ponovno otvorio svoju dobro poznatu
<a target="nsarticle" style="color: blue; text-decoration: underline; text-underline: single" href="http://www.sciencemuseum.org.uk/visitmuseum/galleries/launchpad.aspx">
Launchpad galeriju</a>. Stara Launchpad galerija imala je milijun posjetitelja 
godišnje. Nova je veća i bolja, tako da bi ih trebala imati još i više. Posebno 
je uočljiva pažnja koju je&nbsp; <span lang="PL">Science Museum posvetio da bi 
osigurao</span> 50 <span lang="PL">dodatnih izložaka u 
Launchpadu</span>&nbsp; koji podržavaju fiziku 
za dob između 8 <span lang="PL">i</span> 14 
godina, a koju će djeca učiti u sklopu Nacionalnog kurikuluma. U tijeku je 
eksplozija broja znanstvenih muzeja i centara širom svijeta, koji omogućuju 
takve posjete sve većem broju djece.</p>
<p align=justify>Ovaj rast odražava dublju važnost&nbsp; prirode i svrhe školskih praktikuma 
prirodnih znanosti. O njima možemo misliti kao o ogoljenoj inačici stvarnosti, 
gdje je pažnja posvećena pojednostavljenju stvari kako bi se razotkrila prirodna 
znanost koja je u podlozi. U stvarnosti nije lako pokazati 11-godišnjaku odnos 
između napona i struje, između isparavanja i kondenzacije ili između 
koncentracije kisika i učestalosti udisanja. To jesu stvari za koje je školski 
prirodoslovni praktikum dobar, ali također nam trebaju i iskustva izvan učionice 
kako bi učenicima pomogli povezati takve apstraktne aktivnosti s primjerima iz 
stvarnog života.</p>
<p align=justify>Konačno, trebamo ozbiljno razmisliti o tome kako ocjenjujemo učenje u 
prirodoslovlju. Najčešće je ono što učitelji poučavaju, stoga i ono što učenici 
uče, određeno načinom ocjenjivanja učenika. Na ispitima je jednostavnije 
testirati deklarativno znanje nego neke od vještina koje bi željeli da slijedeća 
generacija znanstvenika razvija. Vlade trebaju smjelost da razviju sustav 
ocjenjivanja koji nagrađuje baš ono što stvarno želimo od učenika da nauče a od 
učitelja prirodnih znanosti da poučavaju.</p>
<p class="MsoNormal">&nbsp;<span lang="EN-US">
<a target="nsarticle" style="color: blue; text-decoration: underline; text-underline: single" 
href="http://ioewebserver.ioe.ac.uk/ioe/cms/get.asp?cid=4381&4381_0=4607">Michael Reiss</a> 
je direktor obrazovanja na Royal Society u Londonu i profesor 
prirodoslovnog obrazovanja na &nbsp;Institute of Education</span>, <span lang="EN-US">
University of London</span></p>
<p  >Iz broja 2632 &nbsp;New Scientist magazina, 1. 
prosinca 2007., strana 23</span></p>


<font face= arial size=2 color="#000000">
<p align=justify> <b>

<br>
<br><U>vezani sadržaji e-škole:</U> <br><br>



<a href="http://eskola.hfd.hr/proc_za_vas/proc-12/proc12.htm" TARGET="eskola">Da li studirati fiziku?</a><br>
<br>

<a href="http://eskola.hfd.hr/proc_za_vas/proc-13/proc13.htm" TARGET="eskola">Fizika na pozornici</a><br>
<br>
<a href="http://eskola.hfd.hr/proc_za_vas/proc-19/proc19.htm" TARGET="eskola">Svjetska godina fizike</a><br>
<br>

<p align=justify>


 
</p>
</td></tr>
</table>

<td>
<table width=150 CELLSPACING=0 CELLPADDING=0 border=0>
   <tr>
     <td >

<font face= arial size=1 color="#000000">

<a href="http://www.newscientist.com/subscribe.ns?promcode=nsarttop" TARGET="vanjski link">NewScientist</a><br>
Prijavite se dobit<br> će te 4 besplatna 
	primjerka<br>
<br><br><br><br><br><br>
<a href="http://www.ils.uio.no/english/rose/" TARGET="vanjski link">
ROSE project 
<br> link</a><br>
<br><br>
<br><br><br><br><br><br><br><br><br><br><br>
<br><br><br><br><br><br><br><br><br>
<a target="nsarticle"  
href="http://www.ils.uio.no/english/rose/network/countries/norway/eng/nor-sjoberg-issi-2007.pdf">
Dosadašnji rezultati<br>ROSE projekta<br> (pdf 3 Mb)</a>
<br><br><br><br><br><br><br><br><br><br><br>
<br><br><br><br><br><br><br><br><br>
<br><br>
<br><br><br><br><br><br><br><br><br><br><br>
<br><br><br><br><br><br><br><br><br>
<br><br><br><br><br><br><br><br><br><br>
<br><br><br><br><br><br><br><br><br><br><br>
<br><br><br><br><br><br><br><br><br><br>
<br><br><br><br><br><br><br><br><br><br><br>
<br><br><br><br><br><br><br><br><br>
</font>

</td>

</p>
</tr></table>

<!-- KRAJ TABLICE TEKSTA -->

  </td>     </tr>
</table>
  

<!-- TABLICA LINKOVA -->
<table width=580 CELLSPACING=0 CELLPADDING=0 border=0>

   <tr>
     <td>
<img width=60 height=30 src="dot_wite.gif" border="0">
   </td>
     </tr>
   
      <tr>
     <td valign=top>
<img width=580 height=2 src="../proc-bot2.gif" border="0">
    </td>
     </tr>

   <tr>
     <td>

<!-- PRIPREMIO -->
<P align=justify>
<font face=Arial size=2 color="#02056C">
Prijevod s engleskog Ivica Aviani, <a href="http://eskola.hfd.hr">e-Škola FIZIKA</a> prosinac 2007. <br>
<img width=580 height=2 src="../proc-bot2.gif" border="0">

   </td>
     </tr>
       </table>
<!-- KRAJ TABLICE LINKOVA -->

<img width=60 height=20 src="dot_wite.gif" border="0">

<center>
<img width=270 height=5 src="dot_wite.gif" border="0"><br>
<A HREF="../proc-21/proc21.htm">
<img width=90 height=15 src="../but-1.gif" border="0"></a>
<A HREF="/proc_za_vas/proc.htm">
<img width=90 height=15 src="../but-2.gif" border="0"></a>
<A HREF="../proc-22/proc22.htm">
<img width=90 height=15 src="../but-3.gif" border="0"></a>
</center>

<center>
<!-- brojac upada -->
<img src="/counter.php?Identifier=proc22&Length=6">
</center>

   </td>
     </tr>
        </table>
<!-- KRAJ VELIKE TABLICE  -->

</body>
</html>�