PRIHVAĆENA IMENA ATOMA OD REDNOG BROJA 101 DO 109

Ljeti 1997. godine, 30. kolovoza, Vijeće Međunarodne Unije za fundamentalnu i primijenjenu kemiju (International Union of Pure and Applied Chemistry - IUPAC) donijelo je preporuku za imena novih atoma (kemijskih elemenata) od broja 101 do 109.

Imena preporučena od strane IUPAC-a su (ispravite svoje periodne sustave):

Element

Ime

Simbol

101

Mendelevij * (Mendelevium)

Md

102

Nobelij * (Nobelium)

No

103

Lawrencij * (Lawrencium)

Lr

104

Rutherfordij * (Rutherfordium)

Rf

105

Dubnij * (Dubnium)

Db

106

Seaborgij * (Seaborgium)

Sg

107

Bohrij * (Bohrium)

Bh

108

Hassij * (Hassium)

Hs

109

Meitnerij * (Meitnerium)

Mt

 

Za atome 110, 111, i 112 zasad postoje samo privremena imena, Ununnilium* (Uun), Unununium* (Uuu), i Ununbium* (Uub).

Pri nastanku Svemira stvoreni su i najjednostavniji atomi. No teži atomi, od kojih je pretežno sazdana Zemlja i mi sami, nastajali su tijekom rađanja i umiranja generacija zvijezda (New Scientist, 3 Feb. 1990, Inside Science 29).

Dosad je na Zemlji otkriveno 112 različitih atoma od kojih su uran sa atomskim brojem 92 i plutonij s brojem 94 zadnji koje se može naći u prirodi, dok su ostali proizvod ljudske ruke. Nekoliko je centara u svijetu gdje je moguće proizvoditi nove super teške atome i koji se u nekim slučajevima spore oko prvenstva otkrića, a time i imena atoma: ruski Nuklearni institut u Dubni, američki pri kalifornijskom Sveučilištu u Berkeleyu, švedski Nobelov institut za fiziku i , posljednih godina najznačajniji, njemački akcelerator teških iona GSI -Gesellschaft für Schwerionforschung (Društvo za istraživanje teških iona), u Darmstadtu. Zbog tog nadmetanja postoje u literaturi različita imena i podaci o pojedinim umjetnim atomima.

Slikovito rečeno, ono o čemu su nekad sanjali alkemičari danas rade nuklearni fizičari. To uglavnom postižu tako da u akcelaratorima prvo ioniziraju, gotovo u potpunosti, izabrane atome (maknu sve elektrone) i zatim takve teške ione sudaraju. U fuziji atomskih jezgri nastaju novi atomi. Naravno nije nimalo jednostavno naći odgovarajuću kombinaciju atoma (izotopa) čija fuzija može dovesti do novog atoma. Ti novi super teški atomi uglavnom su vrlo kratkog vremena života, što otežava njihovu detekciju. Očekuje se, na temelju teorijskih modela, da bi atomi oko atomskog broja 298114 mogli biti stabilni. Uzbudljivu priču o tome možete naći na stranici GSI u Darmstadtu ako kliknete ovdje (Kako teške mogu biti atomske jezgre?)

Drugi način stvaranja super teških atoma ukazuje se u pokušajima stvaranja fuzije pomoću Petavatnog lasera NOVA (New Scientist, 18 April, 1998 str. 30), kojima se u laboratorijskim uvijetima simuliraju uvjeti koji postoje u unutrašnjosti zvijezda i teških planeta ili pri eksploziji supernova, glavnih izvora teških atoma u Svemiru.

Kako su trenutno uvjeti za fuziju, koji se mogu ostvariti u laboratoriju, još uvijek daleko od onih koji postoje u zvijezdama moguća su još svakakva iznenađenja u budućnosti.

Objava IUPACA iz kolovoza 1997. o preporučenim imenima atoma 101-109.

Postoji pravo bogatstvo internet stranica posvećenih periodnom sistemu atoma, mnogi od kojih su prikazani ovdje

Jedan od boljih periodnih sistema na internetu

Stranica danas glavnog "proizvođača" novih atoma GSI u Darmstadtu, Njemačka na kojoj se može naći lijep vodič kroz svijet teških atoma (iona).

NOVA laser- postrojenje najsnažnijeg lasera na Zemlji. 

Dostupna literatura:

Ljiljana Kovačević i Ivan Žugaj,Kemijski elementi, Media SCI., Zagreb 1996 (izdanje ne sadrži nova preporučena imena).

Pripremio: Dr. Slobodan Milošević , Institut za fiziku, Zagreb travanj, 1998.