Ako ste u četvrtom razredu srednje škole, u ovo doba godine konačno treba odlučiti da li ići raditi ili nastaviti studirati i što u tom slučaju odabrati. Da li studirati fiziku? Ako vam je već takvo pitanje palo na pamet, moj odgovor svakako je DA! No za one koji dvoje, ali i za one koji su već odlučili, a pitaju se još uvijek, zašto, ima li to smisla, što bi mogli raditi jednog dana kad završe studij evo nekoliko linkova i prijedloga za čitanje kroz dugo ljeto koje dolazi.

Prvo ako vas zanima, da tako kažem, fizika zbog fizike, odnosno spoznaja svega, prirode, od elementarnih čestica do kozmosa, važno je napomenuti da ništa još nije definitivno riješeno, sasvim dovoljno izazova vas čeka. Usprkos značajnom napretku u zadnjih stotinjak godina, niz pitanja čeka odgovor, a i niz je onih koja još nisu ni postavljena. Scientific American (prosinac 1999.) donosi on-line vrlo zanimljiv članak nobelovca Stevena Weinberga: A Unified Physics by 2050? o tome što očekuje fiziku u sljedećih pedesetak godina. Naznake nekih novih kopernikanskih obrata možete naći npr. u člancima kao: Je li vrijeme iluzija? , Hunting for Higher Dimensions: Science News Online, Feb. 19, 2000 ili otkrićima kao npr. da je svemir ravan BBC News: Universe proven flat , o negativnoj energiji The fifth element, ili o crvotočinama BBC News: Wormholes take on a new dimension ; ili novim astronomskim opažanjima Dramatic Change Coming In View Of The Universe.

Američka nacionalna akademija znanosti izrađuje zanimljiv pregled budućnosti fizike Physics Survey "Physics in a New Era" (engl.). Tu možete naći osnovni pregled glavnih grana: Atomska, molekularna i optička fizika, fizika plazme, astofizika neutrina, kozmologija ( PhysicsWeb: Astrophysics and cosmology: the golden age), kozmičke zrake: fizika i astofizika, fizika elementarnih čestica (PhysicsWeb - Particle physics: the next generation) , nuklearna fizika, fizika kondenzirane materije i fizika materijala (ovdje), gravitacijska fizika. O položaju fizike u društvu, obrazovanju, o vezi s ostalim područjima znanosti, biološka fizika, računalska fizika, o mogućnostima zapošljavanja ( PhysicsWeb: Multiple choices for graduates).

Fizika nije nikad, pa ni danas, postojala zbog sebe same već je osnovni pokretač razvoja niza drugih znanosti i područja ljudskog djelovanja a prije svega tehnologije. Kako znanost (fizika) poboljšava naš svakodnevni život vrlo je zanimljivo prikazano u The Physics of Materials (engl.). Priča prati poslovnu ženu koja putujući prema aerodromu autom (izrađen od sintetiziranih materijala) telefonira mobitelom (na bazi složene poluvodičke elektronike) sinu, koji rola (kotači od polimera) prema fakultetu slušajući muziku sa CD-a (od materijala za optičku pohranu podataka koje čitaju poluvodički laseri), da mu kaže kako baka leži u bolnici gdje joj ugrađuju umjetni kuk (od biomaterijala) nakon pregleda magnetskom rezonancijom (koja se temelji na supravodljivim magnetima) i konzultacije liječnika (putem interneta i svjetlovoda). Na aerodromu ulazi u avion (od superslitina), sjeda na svoje mjesto i otvara notebook (koji ima ekran s tekućim kristalima, i procesor koji ovisi o magnetskim materijalima i silikonskoj tehnologiji). Očekuje se značajna uloga fizike u industrijskim revolucijama 21. stoljeća (nanotehnologija, informatičke znanosti , molekularna biologija) Industrial revolutions in the 21st century .

Fizika ne potpomaže samo druga područja, nego se i razvija zajedno s njima, najbolji primjeri su tu odnosi fizike i medicine, i fizike i biologije, gdje medicina i biologija znatno utječu na fiziku odnosno određuju čime se fizičari danas bave ( PhysicsWeb: The impact of physics on biology and medicine). Ta veza s drugim područjima se ostvaruje dvojako. Otkrića fizikalnih principa često vode stvaranju raznih uređaja (Roentgen i ultrazvučni aparati, tranzistor, laser, STM itd) ili se pak fizikalni modeli preslikavaju na ekonomske, financijske, biološke sustave (npr. simulacije rada ljudskih organa).

Fizika i medicina. Tu bi se moglo možda najviše pročitati. PhysicsWeb: Physics in medicine (X-zrake, CT skeneri -kompjuterska tomografija; Magnetska rezonancija; Nelinerani fenomeni -simulacije rada srca- PhysicsWeb: Nonlinearity in the heart ). Laseri u medicini zauzimaju posebno mjesto (Laser und Optoelektronik (Mar./Apr. 2000.)(njem.)) (femtosekundni laseri - nanoskalpeli; u stomatologiji, optički mikroskopi (optička tomografija)) ; biocavity laser ( Sandia, News Release - Biocavity Laser in War on Cancer . PhysicsWeb: Biomedical optics . Ultrazvuk i primjena Medical Ultrasound WWW Directory . Neki noviji rezultati: Applying Physics Techniques To Detect Cancer Earlier ; Seeking New Antibiotics Through Physics And Chemistry ;

Fizika i biologija. Izvori sinhrotronskog zračenja, elektronska mikroskopija, nuklearna magnetska rezonancija, optičke pincete već su klasični primjeri sudjelovanja fizike u biološkim istraživanjima. Istraživanje svojstava pojedinačnih makromolekula, AFM (atomic force mikroskopija) neki su od novijih pristupa: PhysicsWeb: Physics and Biology konfokalna laserska mikroskopija PhysicsWeb: Biomedical optics ; optičke pincete ; nanopincete ugljikove cijevčice

Fizika i entomologija. Fizike ima i u leptirima, njihovoj boji ABCNEWS.com : Blue-and-Yellow Butterfly Looks Green a pogotovo u npr. letu kukaca discover.com: The Physics of Insect Flight

Fizika i vrijeme. Predviđanje vremena svakodnevni je interes, i mora se priznati da su barem kratkoročne prognoze puno točnije nego prije desetak godina (PhysicsWeb: Climate prediction is heavy weather, PhysicsWeb: The physics of El Niño )

Fizika i arheologija. O tome kako se tehnike temeljene na fizikalnim principima (određivanje starosti na temelju radioaktivnosti izotopa ugljika (C-14), luminiscencija i elektronska spinska rezonancija, mjerenje otpornosti zemlje, magnetizma itd.) upotrebljavaju u arheologiji PhysicsWeb: Physics and Arheology

Fizika i umjetnost. O tome kako znanost pokušava proniknuti u tajne davnih majstora, o Stradivarijevim violinama Physicsweb: Science and the Stradivarius ili kako se laseri koriste za čišćenje umjetnina.

Fizika i financije. Kako se fizičari plasiraju na financijskom tržištu primjenjujući metode teorijske i statističke fizike na kompleksnu dinamiku burzovnih dionica, kamatnih stopa itd. (Physicsweb: Mutual attractions: physics and finance . PhysicsWeb: Econophysicists find a forum).

Fizika i ekologija. Kako primjenjena matematika i statistička fizika (fizika kompleksnih sistema) mogu pomoći u očuvanju ribe u morima Can physics save fish stocks?

Fizika i sport. Ako vam se na kraju zavrtjelo u glavi od toliko fizike, i odlučite izaći van igrati nogomet, pročitajte prije toga da tu ima pregršt fizike ( Physicsweb: The Physics of football , vidi također: Učenički mini projekti) , kuglanje ? (Discover.com: The Physics of Bowling ili možda želite zaigrati baseball (Physicist says hitting big league fastball `clearly impossible ? Nećete se spasiti.

Slika prikazuje laboratorij za lasersku spektroskopiju i molekularne snopove Instituta za fiziku, Zagreb.

FIZIKA U HRVATSKOJ:
Physics Department, University of Zagreb, Croatia
IRB - Institut Ruder Boskovic Zagreb
IFS WWW Server
Hrvatsko fizikalno drustvo
Ljetna škola mladih fizičara
Ministarstvo znanosti i tehnologije Teme/projekti iz fizike ovdje
Hrvatska znanstvena bibliografija Lista tema/projekata s bibliografijom ovdje
E-škola fizike

Pripremio: Dr. Slobodan Milošević, Institut za fiziku, Zagreb, svibanj 2000.