ÿþ<html> <head> <title>zadatak 4</title> <LINK REL="stylesheet" TYPE="text/css" HREF="style.css"> </head> <BODY text="#000000" link="#0000FF" bgcolor="#FFFFFF" alink="red" vlink="#8000FF"> <center> <TABLE BORDER="0" width="70%"> <TR> <TD> <table width=600 cellspacing=0 cellpadding=0 border=0> <tr><td> <img width=30 height=70 src="proc1.gif" border=0><img width=570 height=70 src="nas-mp5.gif" boreder=0> <img width=600 height=20 src="proc3.gif" border=0> </td></tr> <tr><td> &nbsp;<p> <LI><B><FONT FACE="arial"><FONT COLOR="#FF0000" size=2> Sudari kuglica (ra unalni biljar)&nbsp;</FONT></FONT></B></LI> <p> <FONT face="arial" size=2> Problem sudara (tj. sraza) je vrlo va~an u naaem svemiru. Sudaraju se elementarne estice (npr. elektroni, protoni i neutroni), zvjezde, galaksije, lopte, kugle, automobili i ljudi. Problem sudara u fizici se rjeaava primjenom zakona o uvanja impulsa (koli ine gibanja) i energije. Sudari mogu biti elasti ni i neelasti ni; mogu biti po pravcu tj. jednodimenzionalni, u ravnini tj. dvodimenzionalni, ili u prostoru tj. trodimenzionalni. <br><br> Ivan Voras (IV razred, 1999/2000, gimnazija "Matija Mesi", Slavonski Brod) je koristio programski jezik Java i napisao program za <a href="http://eskola.hfd.hr/inter_fizika/voras/eskolasim_kugle.html"> simulaciju jednodimenzionalnog sudara tvrdih kuglica. </a> U tom zadatku kuglice su jednake, imaju masu m i dijametar d. Gibaju se na putu du~ine L, tako da je Nd manje od L, gdje je N broj kuglica. Izmedju kuglica dolazi do elasti nih sudara pri kojima nema pretvorbe kineti ke energije u toplinu. Svaka kuglica se mo~e sudariti samo sa svojim prvim susjedima (sa lijeve i desne strane). Kuglice su tvrde, tj. ne mogu se preklapati. Kuglice se gibaju od sudara do sudara, tj. brzine kuglica se mijenjaju samo pri sudaru. Ivan je koristio kao rubni uvjet odbijanje kuglica od zida. (U znanstvenim primjenama se naj eae koriste periodi ni rubni uvjeti.) <br><br> Za model tvrdih kugli ("hard spheres") mogu se definirati temperatura, promjena temperature, faze i fazni prijelazi. Takav model je fizikalni sustav za koji je (1957. godine) uradjena prva molekularno-dinami ka simulacija. <a href="mali_mc.html"> Monte Carlo </a> i <a href="mala_md.html"> molekularno-dinami ke </a> simulacije za model tvrdih kugli i danas se koriste za formuliranje i provjeru zakona statisti ke fizike i fizike vrstog stanja. <p> <br> <P> </TD> </TR> </TABLE> </TD> </TR> </TABLE> </center> </BODY> </HTML>